Rikard Jorgovanić (Mali Tabor, 11. travnja 1853. – Zagreb, 24. listopada 1880.) - hrvatski pripovjedač, feljtonist, pjesnik.
Životopis Sin češkog doseljenika davnih njemačkih korijena, službenika na zagorskim plemićkim imanjima, čije je prezime (Flieder) pohrvatio. Pučku školu počeo je pohađati u Varaždinu, zatim se školovao u zagrebačkom konviktu pa u sjemeništu koje je napustio ne maturiravši. Suvremenik Augusta Šenoe, ostavio je kompleksan i originalan književni opus. Pjesnik je intimističkih stihova koji raskidaju s tradicijom i fantastične proze prožete ironijom, ali i patetičnim akcentima, te brilijantnih feljtona. Bio je prvi hrvatski prozni fantastičar (više je dugovao Hoffmannu nego introspektivnom Poeu), ali u tom se smjeru kretao samo pod kraj života - ranija proza, počesto trivijalna, mogla bi se nazvati primjerom hrvatskog protorealizma u vrijeme u kojemu se u učmaloj i zaostaloj sredini očajnički traže nova književna rješenja.
Jorgovanić u svojoj književnosti ne podliježe kolektivizmu i nacionalnim temama; on romantičarski pjeva o ljubavi kao osjetu transcendentalnoga, kao snovitom promišljanju, a ne konkretnoj akciji, dok radnju svojih proznih djela, navješćujući kozmopolitizam nekih svojih nasljednika, radije smješta u Rim negoli u kakav mitski kraj hrvatske povijesti u kojem dominiraju uskoci i age. Antologijske su njegove pjesme Na pragu, Svetokrilac, Noć, U tihoj drijemajućoj noći i dr. Karakteristične su njegove proze Mlinarska djeca, Dada, Ljubav na odru, Žena i ljubovca itd.
Jorgovanić, kojega je prerana smrt uzrokovana sarkomom spriječila da se razvije u vodećeg hrvatskog novelista epohe (nedostajala mu je razrađenija psihološka karakterizacija likova, a raspleti pojedinih njegovih novela doimali su se prepisanima i nategnutima upravo zbog nedostatka većeg životnog iskustva ) uspješno je sintetizirao razne stilske postupke iz predšenoinskog perioda (ali iz toga uspio izvući nov, svjež izričaj), te svojom prozom fantastične tematike i originalnom poezijom uvelike pomogao premostiti književne epohe. Bio je veliki inovator neprolaznog značaja, a njegovo djelo niti do naših dana nije ispravno valorizirano.
Djela Sabrane pripoviesti, 1-5, Zagreb 1889. – 1895. Sabrane pjesme, Zagreb, 1890. Pripoviesti, Zagreb, 1895. Divlja djevojka, Zagreb, 1903. Pripoviesti, 1-2, Zagreb, 1912. Ženske suze, Zagreb, 1933. Ukupna djela, 1-6a, Zagreb, 1943. Izabrane pjesme, Zagreb, 1961. Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 44, Zagreb, 1970. Mlinarska djeca. Pripovijest iz šestinske okolice, Zagreb, 1997., Izbor iz djela, Vinkovci, 1999., Mlinarska djeca, Ljubav na odru, Stella Raïva, Zagreb, 1999., Izabrana djela. Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 2002., Dada. Pripovijesti, Zagreb, 2003., Hrvatski biografski leksikon, Jorgovanić, Rikard , preuzeto 20. ožujka 2013. Feljtoni, Zagreb, 2008.,
Bilješke
Vanjske poveznice Digitalizirana djela, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Matica hrvatska: Rikard Jorgovanić. Izabrana djela , pr. Miroslav Šicel, preuzeto 20. ožujka 2013. Zagorje.com, Dan Rikarda Jorgovanića, preuzeto 20. travnja 2013. Pogačnik, J., Fantastična proza Rikarda Jorgovanića, Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, vol.25, No.1, travanj 1999.
Kategorija:Hrvatski književnici