Punat je naselje i općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, na otoku Krku.
Zemljopis Općina Punat ima samo dva naseljena mjesta: Punat i Staru Bašku.
Općina na zapadu graniči s Gradom Krkom, na sjeveru s općinom Vrbnik, a na istoku s općinom Baška.
Mjesto Punat smješteno je na istočnoj obali Puntarske drage, duge više od tri i široke gotovo dva kilometra, na uskom terenu uz more. Odmah iznad naselja nalazi se najviša planina na Krku, s vrhovima Veli Vrh (541 mnm) i Obzova (568 mnm).
Susjedna mjesta su: Kornić, smješten nad Puntarskom dragom i udaljen 3 km, Stara Baška prema jugu udaljena 9 km, grad Krk udaljen 8 km te Vrbnik udaljen 9 km. Punat je od Krčkog mosta udaljen 32 km.
Stari i novi (Buka) dio Punta Punat je oduvijek bio selo, zbog usmjerenosti na primarne djelatnosti. Međutim, razvojem turizma mjesto se bitno izmijenilo. Danas se jasno razlikuje stari i novi dio Punta. Stari dio Punta obuhvaća sjeverni dio naselja, do današnjeg hotela koji je nekada bio tvornica tjestenine. Noviji dio Punta je južnije od hotela, a najveći dio tog novog dijela naselja naziva se Buka. Između starog i novog dijela smješten je autokamp Pila u šumi primorskog bora, zbog čega je i tako jasno vidljiva podvojenost naselja.
U starom dijelu prevladavaju male, kamene, zbijene kućice, a nešto novije (19. i početak 20. st.) su često poredane u tzv. kale (npr. Gornja i Donja kala).
Buka je izgrađena nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom 1980-ih godina i čine ju nove, velike, moderne kuće. Isprva je vrlo malo Puntara živjelo na Buki, a te su se nove kuće koristile samo kao apartmani. To je dovodilo do brojnih funkcionalnih problema jer iako je Buka 10 mjeseci u godini bila potpuno prazna, zahtijevala je svu infra- i suprastrukturu kao i stari dio naselja. Međutim, u novije su vrijeme mnogi Puntari – prvenstveno mlađi naraštaji – preselili na Buku, pa je taj problem donekle ublažen.
mini|lijevo|Šetalište Ivana Brusića na Buki Buka se nalazi na zaravnjenom platou na kojemu se vjerojatno nalazio prvotni Punat. Taj je predio izvan Puntarske drage, zapravo na ulazu u dragu. Od tuda i naziv: lat. bocca, usta. Istog je porijekla i naziv lokaliteta Pila smješten na samom početku drage, grč. he pile, vrata.
Stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 2001. općina Punat je imala 1876 stanovnika, od toga 1784 u sâmom Puntu.
Dva su relevantna izvora podataka o stanovništvu Punta: podatci Državnog zavoda za statistiku te podatci Krčke biskupije. Ti se podatci često razlikuju jer je Krčka biskupija u stanovništvo ubrajala i privremeno odsutne, pa je broj stanovnika prema crkvenim podatcima u pravilu bitno veći od broja prema podatcima državnih institucija.
Prvi podatci o broju stanovnika potječu iz 1603. kada je bilo svega 100 stanovnika. Četiri su podatka iz 18. stoljeća; 1720. 306 stanovnika, a do konca stoljeća (1798.) se populacija povećala na 500. Tijekom 19. stoljeća sačuvano je puno podataka spomenute Krčke biskupije. Između ostalih podataka, 1838. je u Puntu živjelo 909 žitelja, a 1850. godine 1100.
Prema tome, tijekom više stoljeća broj stanovnika je stagnirao ili rastao vrlo sporo. To je glavni razlog zašto se Punat poima kao mlađe naselje na otoku Krku, iako ono to doista nije. Tek u drugoj polovici 19. stoljeća dolazi do nagloga porasta populacije, a otprilike u to vrijeme počinju i prva službena državna mjerenja broja stanovnika.
mini|lijevo|Stara Baška je uz Punat jedino naselje u općini I prema podatcima državnih institucija i prema podatcima Krčke biskupije, tri su velika razdoblja kretanja broja stanovnika od sredine 19. stoljeća do danas.
Prvo je bilo dugo razdoblje izrazito velikog povećanja populacije. To je razdoblje trajalo sve do 1939. kada je prema Krčkoj biskupiji u Puntu živjelo 3349 stanovnika, odnosno do 1921. kada je prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku Punat dosegao maksimalnih 2626 žitelja.
Zatim slijedi razdoblje stagnacije i pada broja stanovnika koje je trajalo sve do 1971. odnosno, prema točnijim podatcima Krčke biskupije, do 1974. godine. U tom je razdoblju broj žitelja prepolovljen, odnosno spao na svega trećinu. Godine 1971. popisano je samo 1390, a prema crkvenim podatcima 1400 žitelja. Razlog depopulaciji bio je snažan i dugotrajan proces emigracije. Taj je proces bio počeo mnogo ranije, još početkom 20. stoljeća kada mnogi Puntari iseljavaju u SAD, a nastavio se i nakon Drugoga svjetskoga rata, ali manje u prekooceanske zemlje a više u veće gradove, primjerice Rijeku i Zagreb. Međutim, dugotrajni emigracijski proces doveo je do pomanjkanja mlade populacije sposobne za reprodukciju pa je, osim zbog emigracije, do pada broja stanovnika došlo i zbog negativnog prirodnog prirasta, naročito nakon 1950-ih godina. Tako je npr. 1929. rođeno 49, a umrlo 32 žitelja; 1950. ih je rođeno i umrlo po 28; 1969. je rođeno samo 8 Puntara, a umrlo ih je 24, a najveće negativno prirodno kretanje zabilježeno je 1982. godine: samo 4 rođena, a čak 30 umrlih (sve podatci Krčke biskupije).
Treće je razdoblje ponovnog, ali sada blagog rasta broja stanovnika: to razdoblje traje 40-ak godina i očekuje se njegov daljnji lagani nastavak. Prema službenim podatcima, nakon najnižih 1390 žitelja popisanih 1971., slijedi 1546 žitelja 1981., 1696 žitelja 1991. i konačnih 1784 stanovnika prema spomenutom popisu 2001. godine. Razlog ponovnog porasta populacije je u značajnom gospodarskom razvoju cijeloga otoka pa i sâmoga Punta, a zbog čega su emigracijski procesi uglavnom zaustavljeni: mnogo se Puntara vratilo, a značajan je broj doseljenoga, nedomicilnoga stanovništva. Zapravo, baza lokalnoga stanovništva nije sposobna za pozitivno prirodno kretanje nego se upravo zahvaljujući imigraciji dopunjuje manjak prirodnoga kretanja broja stanovništva pa i omogućava blagi porast ukupne populacije.
Međutim, veliki dio od spomenutoga službenoga broja stanovnika radi ili se školuje u Rijeci, tako da je broj stalno naseljenih bitno manji i prema tvrdnjama puntarskoga župnoga ureda kreće se oko 1200-1400 stalnih žitelja.
Ljeti se broj stanovnika zbog razvijenoga turizma poveća za nekoliko puta. Osim hotela, mnogih vikendica i brojnih apartmana, tome doprinose i tri autokampa. Početkom kolovoza na području Punta boravi oko 10 000 ljudi.
Uprava
Od osamostaljenja Hrvatske, u Puntu se izmijenilo više različitih nositelja lokalne vlasti. Osim stranaka PGS-a i SDP-a redovito značajniju ulogu na lokalnim izborima imaju i brojne nestranačke liste.
U okviru Općine djeluje i mjesni odbor Stara Baška. Trenutačni načelnik Općine Punat je SDP-ov Marinko Žic.
Naziv mjesta Nekoliko je teorija o porijeklu naziva "Punat".
mini|"Baba" i "Deda", po mnogim Puntarima ostaci nosivih stupova nekadašnjeg mosta između poluotoka Prnibe i Pile (danas dijela Punta). Neko vrijeme služili su kao oznake za regulaciju plovidbe pri uplovljavanju i isplovljavanju iz Puntarske drage Lokalna legenda govori da naziv Punat potječe od latinske riječi "Pons" -most, ili talijanskom jeziku Ponte, jer da je za rimskih vremena postojao most preko uskog ulaza u Puntarsku dragu prema gradu Krku. Većina Puntara ističe ovu legendu na pitanje o porijeklu naziva, a ona doista ima mnogo argumenata. Prema toj legendi na ulazu u Puntarsku dragu bili su stupovi, nosači ili kako Puntari kažu "babe". Doista, i dan-danas na ulazu u dragu su ostaci dva velika stupa, nekad služili za svjetionike, od kojih se jedan naziva "Baba", a drugi "Deda". Nadalje, kada se 1892. g. pristupilo produbljivanju ulaza u dragu, a kako bi u dragu mogli ulaziti brodovi i parobrodi, iz dna su izvađeni veliki komadi željeza sa šiljcima koji su bili zabodeni u dno kao temelji nekog mosta. Prema toj predaji, most je služio stanovnicima susjednog grada Krka za kraći dolazak na područje današnje Buke, radi obrađivanja zemlje. Naime, tim je mostom bitno skraćen put u odnosu na put koji vodi oko čitave drage. Na tom su putu koji je vodio od Krka preko poluotoka Prnibe na Buku doista postojale i tri crkvice: Svetog Vida, Svetog Tome i Svetog Danijela. U prilog ovoj legendi ide i činjenica da je razina mora bilo to niža što se više ide u povijest. Tako da, ako je naziv nastao od latinske riječi, još negdje između 1. – 7. st., more je bilo niže za oko 1,5 metara pa je dubina na ulazu u dragu u to vrijeme bila manja od 2 metra i izgradnja mosta dugog oko 80 metara nad tako plitkim morem, doista je bila moguća.
Osim ovog, najraširenijeg objašnjenja porijekla naziva, umirovljeni župnik iz Punta i izvrsni poznavatelj njegove povijesti Alojzije Ragužin, navodi još 4 moguća porijekla naziva:
1. Naziv Punat dolazi od riječi pun i nastavka -at. Brojni su nazivi na jadranskoj obali koji završavaju nastavkom -at, npr. Barbat, Čikat, Molat, Kormat. Osim toga puno je i pridjeva u hrvatskom jeziku koji završavaju nastavkom -at: bradat, brkat, rogat... pa bi i naziv zapravo bio pridjev pun s nastavkom -at.
2. Naziv potječe od grčke riječi Ho Pontos što znači more. Prema tradiciji Grci su dolazili i na Krk pa je moguće da su na ovom prostoru osnovali manju koloniju. U lokalnoj tradiciji je sačuvana predaja o Grcima koji su dolazili u ove krajeve i tragali za blagom koje su sakrili njihovi preci. Za crkvicu Svetog Jurja na lokalitetu Mala Krasa se vjerovalo da potječe još iz doba stare Grčke. Iako novijim istraživanjima nisu nađeni dokazi koji na to upućuju, a crkvica je datirana u 13. st., mnogi Puntari i danas vjeruju u njezino "grčko porijeklo".
3. Naziv potječe iz starog ilirskog jezika. U prilog ovoj teoriji idu brojna nalazišta koja ukazuju na veliku prisutnost Ilira na ovom prostoru. Naročito je značajan ostatak nekadašnje velike ilirske utvrde na brdu Kaslir južno od naselja, a pronađeni su i mnogi ilirski grobovi. Hrvati su, doselivši se u ilirske krajeve hrvatizirali njihov naziv, kao što su prihvatili i ilirski (Kurikta, Kerkira), a ne romanski (Vecla) naziv za čitav otok.
mini|Operativna obala u Puntu, lokalnog čakavskog naziva Punćale, a za koji naziv je moguće da potječe iz starog romanskog dalmatskog narječja Veclisun 4. Naziv dolazi od riječi iz Veclisun ili veljotskog narječja, a koja se razvila iz latinske riječi Pons, ali koja nije značila most nego dasku po kojoj se s broda dolazilo na kopno. Prema toj teoriji na području Punta je bilo pristanište za brodove. Veljotskim deminutivom nastala je riječ punćal. Doista, i danas Puntari središnji gat u mjestu zovu Punćale. Međutim, malo je vjerojatno da je naziv Punat nastao iz riječi Punćale.
Osim ovih može se navest još jedna teorija. Ona se temelji na smještaju nekadašnjeg, prvotnog Punta, na nazivu lokalnog toponima te na govoru Puntara. Naime, prema toj teoriji naziv mjesta dolazi od riječi "punta", romanska riječ za "rt". I danas se duž čitave jadranske obale često koristi. Nekadašnji Punat nalazio se otprilike na područje današnje Buke, tj. tamo gdje je danas novi dio naselja. Obala ispred Buke naziva se Punta Debij. Prema tom tumačenju, Punat je dobio ime upravo prema tom rtu tj. punti. I danas najstariji Puntari često kažu "Na Punti" umjesto "Na Puntu". To nije specifično za čakavsko narječje kojim se ovdje govori već je jedinstven slučaj; u niti jednom drugom slučaju se tako ne kaže, a što je važan argument ove teorije.
Aleksandrovo